Može adešu,da organizujemo Forumsko veče ali je problem za ove preko "bare" morat ćemo instalirat PC da i oni budu makar tako prisutni!
Srdacno "zamoljajem" ako biste to mogli da nam uhasulite. Bilo bi nabas. Mogli bi prenositi dernek u oba pravca. :D
evo je nekad se u njoj drvo obradjivalo :shock:
A sad kamenje :shock: :shock: :shock:
A SAD SE SAMO SPOMINJE I NISTA VISE...
A sad kamenje :shock: :shock: :shock:
Evovo kamenje je sirovina za preradu jednog uspješnog kladanjskog privrednika . :!:
a koje ako se smije znati
a koje ako se smije znati
Ja mislim da je Ado Halilovic, Mihnetin sin, Merse Preldjica buraz, Pesin zet itd. Cujem da je uspjesan u kamenorezackom poslu i jako mi je drago.
firma mu se zove SARUK,inace moj komsija
SARUK
S amo
A do
R adi
U
K ladnju
SARUK
S amo
A do
R adi
U
K ladnju
Ehehhhe
SARUK
S amo
A do
R adi
U
K ladnju
Ehehhhe
ehehee,a đe su ostali što rade u Kladnju,oni će se buniti :twisted:
Ovo su neki detalji iz bogate povijesti naše čaršije :
Dolazak Austro-Ugarske na ove prostore (1878.godine) je donio mnogo promjena. U to vrijeme, općina Kladanj postaje kotar u sastavu Tuzlanskog okruga. Novi režim je izmijenio administrativnu i političku sliku koja je bila po uzoru u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine. Izmijenjen je i sudski/zakonodavni sistem, a promjene su se desile i u sferi ekonomskih odnosa. Svrha tih promjena bila je prodor austro-ugarskog kapitala, a naročito u eksploataciji šuma. Znači i tada su prvi činovnici ipak bili oni najprobraniji iz turskog doba, ali je istovremeno otvoren proces doseljavanja časnika, trgovaca, zanatlija i lica slobodne profesije, a naročito iz Ugarske, Austrije i Italije. Umjesto turskih policajaca došli su žandarmi. Prema tome, organizacija je ostala gotovo ista kao ona u osmanskom periodu s tim što je umjesto džemata, nahija i sandžaka došlo do formiranja općina, kotara i okruga. Kladanj postaje važno saobračajno čvorište, a bogatstvo šumom je opredijelilo privrednu aktivnost na ovim prostorima i zanimanje stanovnika. Podižu se škole, javni objekti i otpočinje eksploatacija šumskog blaga. Iz tog perioda, očuvano je više vrijednih objekata, među kojima je najznačajniji Konak, zatim zgrada Općine, žandarmerijska kasarna, ostaci bolnice i stari dio čaršije. Interesantna je zgrada izgrađena 1910. godine kao školski objekat, a služila i kao prva tekstilna fabrika.
